Poznat kao „Syttende Mai“, taj dan slavi potpisivanje norveškog ustava 1814. i svjedoči predanosti Norvežana demokraciji, jednakosti i vladavini prava. Čestita se riječima „Gratulerer med dagen, Norge“, a Norveško veleposlanstvo u Zagrebu otkrilo nam je za Putni kofer što čini ovu proslavu toliko posebnom. Evo detalja!

Svi u bunadu – UNESCO‑vom nematerijalnom blagu

Dok mnoge zemlje svoj nacionalni dan slave vojnim paradama, norveški Dan ustava jedinstven je jer je u središtu pažnje – djeca. Gotovo svi izlaze na ulice „dotjerani za izlazak“ i sudjeluju u povorkama, uz glazbu i zarazan osjećaj radosti.

Koncerti, igre i obiteljska druženja dodatno pojačavaju svečano raspoloženje. Ljudi se okupljaju u duhu jedinstva i prijateljstva, slaveći zajedničko baštinstvo. Često nose tradicionalnu narodnu nošnju – bunad, koja simbolizira nacionalni ponos i različitost regija. Bunad je više od 150 godina dio norveške tradicije, a UNESCO ga je nedavno uvrstio na popis nematerijalne kulturne baštine.

Više od 30.000 djece u spektakularnoj paradi u Oslu

U većini mjesta centralni je događaj barnetog – dječja povorka. Djeca, uglavnom od 6 do 16 godina, prolaze gradom uz orkestre i navijače. Najveća povorka je u Oslu, gdje oko 100.000 sudionika korača do Kraljevske palače, gdje ih prime kraljevska obitelj.

Neka mjesta imaju posebne običaje: u Askeru, školarci rano ustaju da bi povorkom prošli pored rezidencije prestolonasljednika i princeze, nakon čega njihovi učitelji i orkestri nastavljaju do Osla, gdje im s balkona Kraljevskog dvorca mašu kralj Harald V. i kraljica Sonja. Parada u Oslu traje više od tri sata, a više od 30.000 djece iz 120 škola i orkestara sudjeluje u njoj. Biti prva škola u povorci velika je čast.

Poseban doručak i čaša pjenušca

Norveški Dan ustava živi i izvan zemlje – zajednice u Stoughtonu (Wisconsin) i Bay Ridgeu (Brooklyn) održavaju parade i tradicionalne gozbe, pokazujući trajne veze dijaspore.

Mnogi Norvežani dan započinju raskošnim doručkom: namazima, dimljenim lososom, jajima, jagodama i slavljeničkom čašom pjenušavog vina.

Igre, sladoled i vik „Hura!“

Dan ustava često zovu i Dan djece. Nakon povorke, djeca se u školama igraju i natječu u tradicionalnim igrama:

- potetløp (utrka s krumpirom na žlici)

- sekkeløp (trčanje u vrećama)

- natjecanje u zabijanju čavala u drvenu dasku

- gađanje limenki lopticama

Pobjednici dobivaju simbolične nagrade: slatkiše, sladoled, hrenovke… Često se, šaleći se, djeci postavlja pitanje „Koliko si sladoleda danas pojeo?“ – gotovo nikad nije „previše“.

Za odrasle proslava traje cijeli dan i često se nastavlja do kasno – restorani i barovi su puni, a stolovi se rezerviraju mjesecima unaprijed.

Uz doručak i pjenušac, pjevaju se pjesme, a kod nazdravljanja tri puta se viče „Hura!“. Diljem zemlje i u dijaspori organiziraju se govori te koncerti zborova i orkestara.

Večernja građanska parada i russetid

U nekim gradovima navečer se održava Borgertoget ili Folketoget – građanska parada u kojoj sudjeluju udruge, sportski klubovi i organizacije. U Trondheimu je ta parada ponekad veća od jutarnje dječje, dok je Bergen poznat po veličanstvenom Buekorpsu, tradicionalnoj vojnoj disciplini jedinstvenoj za taj grad. U Kristiansandu se dan završava običajem Tapto, trčanjem kroz cijeli grad.

Za maturante je 17. svibnja vrhunac russetid, razdoblja fešti prije mature. Dijele russekort, male kartice sa šaljivim porukama koje djeca skupljaju, a u nekim su gradovima organizirane i posebne russ parade.

Ako imate priliku posjetiti Norvešku na Dan ustava, očekujte veselje, boje i zajedništvo kakvo se rijetko viđa!